PROCJENA SVAKODNEVNE IZLOŽENOSTI METALIMA I OSOBNE OSJETLJIVOSTI MAJKE KAO ČIMBENIKA RAZVOJNOGA PODRIJETLA ZDRAVLJA I BOLESTI

Nepovoljni događaji tijekom prenatalnoga razvoja, majčine deficijencije nutrijenata, izloženost toksičnim metalima i pušenje cigareta, mogu izravno remetiti fetalni razvoj, ali i utjecati na postnatalno zdravlje tijekom života povećavajući rizik za brojne bolesti odrasle dobi. Projektom će se procjenjivati povoljni učinci i opasnosti u uvjetima neizbježne svakodnevne izloženosti i unosa esencijalnih i glavnih toksičnih metala/polumetala u ranjivoj skupini žena tijekom trudnoće, koji uz majčinu osobnu (negenetičku i genetičku) osjetljivost mogu utjecati na fetalnu epigenetičku regulaciju in utero i tako biti čimbenici razvojnoga podrijetla zdravlja i bolesti (koncept developmental origins of health and disease, DOHaD). Izloženosti hranom i pušenjem cigareta (samoodređenjem i pušenje određivanjem kotinina u urinu majke) te rizici za zdravlje procjenjivat će se presječnim epidemiološkim istraživanjem metodoma humanoga biološkog monitoringa u 150 parova rodilja-dijete nakon ročnog rodničkog porođaja u rodilištu (povrh prije skupljenih sličnih podataka i bioloških uzoraka u >200 ispitanica). Biološki biljezi izloženosti/unosa bit će razine toksičnih (Cd, Pb, Hg i As) i esencijalnih (Ca, Fe, Zn, Cu i Se) metala/polumetala u majčinoj krvi/serumu i urinu, krvi/serumu pupkovine i posteljičnom tkivu. Biljezi učinaka bit će aktivnost antioksidacijskih enzima (SOD i GPx) te razine metalotioneina (MT) i posteljičnih steroidnih hormona (P4 i E2). Procijenit će se povezanosti razina metala/polumetala i MT s genskim polimorfizmima MT2A majki. Postnatalni zdravstveni rizici zbog promjena razvojnoga programiranja procijenit će se epigenetičkim markerima, metilacijom DNA i razinama ekspresije mikro RNA. Rabit će se osjetljive i sofisticirane metode i oprema za pripreme i analize uzoraka ljudskoga podrijetla. Jedinstveni doprinos u biomedicinskim istraživanjima bit će dobivanje inovativnih podataka u toksikogenomici – okolišnoj epigenetici metala, prvi te vrste u Hrvatskoj.

Voditelj projekta: Martina Piasek (do 31. 12. 2020.), Jasna Jurasović (nastavila od 1. 1. 2021.)

Suradnici na projektu:
Jasna Jurasović (do 31. 12. 2020.), Martina Piasek (od 1. 1. 2021.), Daria Pašalić, Sandra Stasenko, Tatjana Orct, Karmen Branović Čakanić, Alica Pizent, Maja Lazarus, Irena Brčić Karačonji, Nataša Brajenović, Anja Mikolić, Blanka Tariba Lovaković, Ankica Sekovanić, Antonija Sulimanec Grgec, Tanja Živković Semren (do 29. 2. 2020.), Zorana Kljaković-Gašpić, Jelena Kovačić, Andreja Jurič (do 29. 2. 2020.), Lana Škrgatić, Iva Miškulin